POP-UP RURAL SOCIALLY-INNOVATIVE HUBS – CASE STUDY FROM CROATIA

This paper presents formation of the first pop-up rural socially-innovative hubs in Croatia through the cooperation of higher education institutions, civil society organizations, students, alumni and local people in the specific rural communities of Međimurje and Split-Dalmatia County. The main purpose of the hubs is to develop, test and validate an inclusive and participative program of service learning in the field of sustainable rural development. Pop-up rural hubs are mobile model of service learning that functions as an occasional event in the local community, to which all interested initiators are invited to join. From the sociological perspective, the most important aim of this project is to strenghten rural local communities through the launch of socio-innovative sustainable micro-entrepreneurial activities by using local resources. Through pop-up rural hubs, business ideas and plans are tested, and through additional mentoring and business plan, initiators were able to send the product or service on the market. Although the project is not over yet, the preliminary results show that pop-up rural socially-innovative hubs, within a period of one year project duration, stress the differencies and similarities between local communities in different parts of rural Croatia, enhance human capital and have a social impact on higher education institutions, civil society organizations, students, alumni and local people

Development of sustainable rural tourism: potentials of Koprivničko-križevačka county

Ovaj rad prikazuje sociološko viđenje održivog razvoja i integralne održivosti ruralnog turizma Koprivničko-križevačke županije. Ruralni turizam je značajan činitelj u aktivaciji i održivom razvoju ruralnog prostora koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva na temelju održivog razvoja. Osim toga, ruralni turizam je velikim dijelom zaslužan za spoznaju o potrebi održivog razvoja jer je najviše zainteresiran za održivost svih resursa koji su temelj njegova razvoja i održivosti. Dimenzije održivoga razvoja – ekološka, socio-kulturna, ekonomska i politička održivost – mogu se primijeniti na ruralni turizam te tako činiti koncept integralnog održivog razvoja u ruralnome turizmu. Pritom je važno naglasiti kako se integralna održivost može postići ukoliko se sve dimenzije nalaze u dinamičkoj ravnoteži. Ruralni turizam utemeljen na dimenzijama održivog razvoja predstavlja realnu alternativu masovnom turizmu i počiva na jačanju ljudskog i društvenog kapitala koji bi mogao doprinijeti implementiranju koncepta održivog razvoja. Stoga je ljudski i društveni kapital u Koprivničko-križevačkoj županiji, zajedno s dimenzijama održivog razvoja, istražen pomoću kvalitativnoga empirijskog istraživanja metodom intervjua. Subjekti istraživanja bili su lokalni akteri razvoja ruralnog turizma, stručnjaci i donositelji odluka. Temeljna konstatacija rezultata empirijskog istraživanja je da se ruralni turizam trenutno nalazi u razvojnoj fazi. Ostali rezultati empirijskog istraživanja mogu se sažeti na sljedeći način. Ekonomska održivost u bavljenju ruralnim turizmom ne postiže se ukoliko se ne oslanja na popratne djelatnosti kao što je poljoprivreda. Što se tiče socio-kulturne dimenzije održivosti, ona se njeguje uz pomoć regionalnog i zavičajnog identiteta i nije, prema mišljenjima aktera, u dovoljnoj mjeri zastupljena. Nadalje, politička dimenzija održivosti ruralnog turizma počiva na obiteljskoj podršci, ali ne i podršci institucija koje trebaju podupirati razvoj ruralnog turizma. Stanje okoliša je zadovoljavajuće i kontinuirano se unaprjeđuje pa je ekološka dimenzija održivosti postignuta. Zaključno, integralna održivost u ruralnom turizmu nije postignuta u svim dimenzijama. Zato je nužno ojačati ljudski i društveni kapital koji je trenutno nedovoljno razvijen, a ruralno stanovništvo pripremiti za nove razvojne modele koji se temelje na suradnji i umrežavanju. Jačanjem društvenog i ljudskog kapitala ruralni turizam postaje važna poluga razvoja ruralnih područja Koprivničko-križevačke županije, kontinentalnog turizma Hrvatske, a i sam počiva na čvrstoj jezgri integralne održivosti. Time je potvrđena glavna hipoteza ovoga rada.This thesis presents the sociological perspective of sustainable development and integral sustainability of rural tourism in Koprivničko-Križevačka County. Rural tourism is a significant factor in activation and sustainable development of rural areas which facilitates preservation of local identity, tradition and customs, protects the environment, strengthens autochthonous, traditional and organic production and contributes to development of rural areas based on sustainable development. Furthermore, rural tourism to a great extent generated comprehension of the need for sustainable development because it is by far the most interested in sustainability of all the resources which form the basis of its development and sustainability. Dimensions of sustainable development, such as ecological, socio-cultural, economic and political sustainability can be applied to rural tourism and thus provide the concept of integral sustainable development in rural tourism. It is important to point out that integral sustainability can be achieved only if all dimensions are in the state of dynamic balance. Rural tourism based on dimensions of sustainable development represents a realistic alternative to mass tourism and builds on the strengthening of human and social capital, which could contribute to implementation of the sustainable tourism concept. Human and social capital in Koprivničko-Križevačka County is therefore researched based on qualitative empirical research by means of interview method. Research subjects were local stakeholder of rural tourism development, experts and decision makers. Basic finding of the results of empirical research is that rural tourism is currently in its development phase. Other results of empirical research can be summarized as follows. Economic sustainability in rural tourism activity is not achieved if there is no support from other related business activities such as agriculture. Regarding socio-cultural dimension of sustainability, it is preserved through regional and homeland identity and according to the opinion of relevant stakeholders it is not represented in sufficient extent. Furthermore, political dimension of rural tourism sustainability is founded on family support, but not on the support of the institutions which should contribute to rural tourism development. Situation with the environment is satisfactory and it is continuously improved enabling the achievement of ecological sustainability. In conclusion, integral sustainability in rural tourism is not achieved in all dimensions. Therefore, rural tourism could be a strategy for sustainable development for rural areas and also could be a tool for product differentiation for area that are at stagnation stage

BIBLIOGRAPHISCE BEILAGEN ZU BIOETHISCHEN THEMEN IN KROATIEN (1990.‐2007.)

Rad predstavlja bibliografsko istraživanje i popisivanje publikacija iz oblasti bioetike sa svrhom sastavljanja priloga za selektivnu bibliografiju. Bibliografija donosi 248 bibliografskih jedinica građe objavljene u Hrvatskoj u naznačenom razdoblju (od 1990 do ožujka 2007.). Primarni raspored bibliografske građe organiziran je formalno (knjige i časopisi) a sekundarni raspored je kronološki i po abecednom redoslijedu autora. Pri sastavljanju bibliografije korišteni su slijedeći izvori: 1) Bibliografska pomagala –katalozi knjižnica na Internetu; 2) knjige, časopisi, zbornici i rad na terenu. Prema načinu izrade, ovo je kombinacija primarne («de visu») i sekundarne bibliografije.This paper presents a bibliographic research and listing all types of publication in the field of bioethics with a purpose of composing an appendix for a selective reference. Reference gives 248 bibliographic units that have been edited in Croatia in a given period (since 1990 to March 2007). The primary arrangement of the material is formal (books and journals), and the secondary arrangement is listed in chronological and alphabetical order. While setting the reference materials, the following resources were used: 1. Reference materials – library catalogues on the Internet, 2. books, journals , collected papers and work on the spot. As far as the way of composing the reference appendix is concerned, this paper presents a combination of primary and secondary reference materials.Die vorliegende Arbeit stellt eine bibliographische Untersuchung und eine Bestandsaufnahme der Publikationen aus dem Gebiet der Bioethik dar, mit dem Zweck, Beilagen für eine selektive Bibliographie zusammenzustellen. Die Bibliographie besteht aus 248 bibliographischen Einheiten, die im Zeitraum von 1990 bis März 2007 in Kroatien veröffentlicht worden sind. Die primäre Aufstellung des bibliographischen Materials ist formal organisiert (Bücher und Zeitschriften) und die sekundäre ist chronologisch und nach dem Alphabet der Autorennamen geordnet. Bei der Zusammenstellung der Bibliographie wurden folgende Quellen benutzt: 1. Bibliographische Hilfsmittel – Online‐Kataloge von Bibliotheken 2. Bücher, Zeitschriften, Sammelbände und Feldarbeit. Nach Erstellungsart ist das eine Kombination einer primären («de visu») und einer sekundären Bibliographie

Advantages and disadvantages of the rural tourism development in the cross-border area

Rad predstavlja dio istraživanja u okviru IPA Programa za prekograničnu suradnju Mađarska-Hrvatska na projektu INVEST-PRO. Istraživačko području obuhvaća dvije hrvatske (Koprivničko-križevačka i Varaždinska) i dvije mađarske županije (Zala i Somogy). U radu se polazi od činjenice da je ruralni turizam u kontinentalnim krajevima slabo razvijen u odnosu na morski turizam u Hrvatskoj ili odmorišni turizam na jezeru Balaton u Mađarskoj. Rezultati istraživanja prikazuju zajedničke prednosti i nedostatke razvoja ruralnog turizma prekograničnog područja. Uočene su prednosti temelj za razvoj zajedničkih budućih turističkih proizvoda radi stvaranja prepoznatljivog imidža turističke destinacije kontinentalnog turizma. S druge strane, uočeni nedostaci predstavljaju podlogu za donositelje odluka za kreiranje regionalnih ili županijskih razvojnih turističkih strategija.The paper presents a part of research under IPA cross-border cooperation Hungary-Croatia in the project INVEST-PRO. Research area includes two Croatian (Koprivničko-križevačka and Varaždinska) and two Hungarian counties (Zala and Somogy). The paper is based on the fact that the rural tourism in continental areas is poorly developed in comparison to marine tourism in Croatia or holiday tourism on Lake Balaton in Hungary. The research results show the advantages and disadvantages of rural tourism development in the cross-border areas. The recognized advantages are the basis for the future development of joint tourism products to create a recognizable image of the tourist destination of continental tourism. On the other hand, the noticed disadvantages should serve as a basis for decision-makers to create a regional or county tourism development strategy

Gastronomy offer of Podravina in function of rural tourism

U radu se prikazuju potencijali gastronomske ponude Podravine za razvoj ruralnog turizma i gastroturizma. Gastronomska ponuda Podravine je vrlo raznolika i očuvana, te odražava kulturu življenja i rada minulih razdoblja. Provedbom intervjua sa stručnjacima koji su povezani sa istraživačkom temom dobivena su afirmativna mišljenja o prepoznatljivosti tradicionalnih podravskih jela od kojih se najveći naglasak stavlja na hajdinu i ječmenu kašu, jela od koprive, te Bregofsku pitu. Najveću ulogu u jačanju gastronomske ponude imaju turističke zajednice, udruge i osviješteni konzumenti podravskih jela, a gastronomska ponuda može se unaprijediti putem udruživanja seljačkih gospodarstava koja u svojoj ponudi imaju tradicionalna podravska jela po prihvatljivoj cijeni, ciljanim gastronomskim manifestacijama koje populariziraju podravska jela, te korištenjem namirnica koje su proizvedene na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.This paper demonstrates the potential of Podravina\u27s gastronomic offer for the development of rural tourism and gastro tourism. Gastronomic offer of Podravina is very diverse, well preserved, and it reflects the culture of working and living int he past. Conducting interviews with experts working and studying in this field of research, affirmative opinions were yelded considering the recognizability of traditional dishes from Podravina and with the emphasis on buckwheat and barley porridge, nettle dishes and Bregofska pita. When it comes to strengthening the gastronomic offer, tourist boards, associations, and conscious consumers of Podravina dishes have te highest role. Gastronomic offer can be improved by merging rural homesteads that offer traditional Podravina dishes at an affordable price, trough targeted gastronomic events which popularize the local dihes, and by using ingredients grown on their own farms

OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENICI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA LONJSKOG POLJA

Zbog vrlo bogate prirodne i kulturne baštine za pretpostaviti je da je ruralni turizam rastući segment Lonjskog polja. Međutim, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri razvijen da predstavlja glavni generator rasta i razvoja analiziranog područja. Stoga se u radu anketiraju vlasnici registriranih i budućih turističkih seoskih gospodarstava kao glavni pokretači ruralnog turizma Lonjskog polja. Rezultati istraživanja pokazuju da su najveći ograničavajući čimbenik za daljnji razvoj ruralnog turizma Lonjskog polja ljudski resursi u vidu depopulacije analiziranog područja, starosne strukture i (ne)motivacije stanovništva koje se bavi ruralnim turizmom, te njihovo poznavanje stranih jezika, informatička pismenost i stručna osposobljenost za pružanje usluga u ruralnom turizmu. Također se kao ograničavajući čimbenici ističu povezanost s lokalnom samoupravom i drugim službama u funkciji razvoja ruralnog turizma te nedovoljna turistička promocija kraja. Osim toga, istraživanjem su uočeni propusti u zakonodavstvu vezani za unutrašnje uređenje obnovljenih tradicijskih kuća koje se zbog nedostatka spomenutih propusta svodi na improvizaciji vlasnika. Navedene ograničavajuće čimbenike trebalo bi uzeti u obzir prilikom korištenja sredstava Europske unije, osmišljavanja budućih razvojnih projekata i usmjeravanja proračunskih sredstava u daljnji rast i razvoj ruralnog turizma Lonjskog polja, s naglaskom na osmišljavanje specifičnih programa i projekata usmjerenih na ljudski faktor kroz permanentno obrazovanje